“Jahorina ekonomski forum”- promoter poslovnih potencijala i resursa

“Jahorina ekonomski forum-dugoročni pravci razvoja” jedna je od najuglednijih regionalnih manifestacija na kojoj se kroz diskusiju predstavnika državnih institucija, kompanija i stručnjaka, dolazi se do relevantnih zaključaka kako poboljšati javne politike, ekonomiju i kvalitet života građana Bosne i Hercegovine, kao i regiona.

Ovogodišnja manifestacija održaće se od 14. do 16. maja na Jahorini, a prema riječima predsjednika Organizacionog odbora događaja i predsjednika Područne privredne komore Banja Luka Gorana Račića, pripreme su u završnoj fazi, organizaciju po visokim standardima radi vrhunski tim stručnjaka, te se očekuje rekordan broj posjetilaca.

INTERVJU:

Predsjednik Organizacionog odbora “Jahorina ekonomski forum-dugoročni pravci razvoja” i predsjednik Područne privredne komore Banja Luka Goran Račić o završnim pripremama za najugledniju regionalnu manifestaciju

 

 

-Ostalo je nešto manje od mesec dana do samog početka manifestacije. Možete li nam reći u kojoj fazi su pripreme?

Račić: U toku su trenutno završne pripreme vezano za “Jahorina ekonomski forum”. Mi smo već 95 odsto organizacionog dijela ukompletirali. Što se tiče samih panela i učesnika očekujemo još potvrdu pojedinih panelista iz inostranstva i možemo reći da bi u tom slučaju već do kraja ovog mjeseca imali kompletan program zaokružen satnicom i s imenima svih učesnika.

-Poredići sa prošlogodišnjim Forumom, koji je bio izuzetno dobro posjećen, te pozitivno ocjenjen od strane učesnika i posjetilaca, koliko učesnika očekujete ove godine i koliko panel diskusija?

Račić: Mi ćemo imati 15 panela. Na centralnom panelu očekujemo regionalne lidere i jedno predavanje profesora Dragana Primorca iz Zagreba. Što se tiče samih učesnika to je negde oko 100 učesnika panelista i moderatora, dok je broj posjetilaca između 600 i 650 ljudi. Mi smo tu na neki način ograničeni smeštajnim kapacitetima i prostorom koji nam nudi hotel “Termag” gde se Forum dešava. Ranijih godina smo sebi postavili visoke standarde i ciljeve što se tiče same produkcije i organizacije i svega onoga što prati organizaciju ovog događaja i možemo slobodno reći da nijedan forum u regionu nije još uvijek dostigao taj naš nivo. Pored samog programa, koji će ove godine biti prenošen od strane Radio – televizije Republike Srpske, plenarni i svečani dio otvaranja, svi svi paneli se snimaju i prikazuju putem našeg YouTube kanala. Osim toga, mi smo od prošle godine uveli praksu da sa ključnim govornicima imamo snimanje “podkasta” koji se emituju na našem YouTube kanalu. To se pokazalo kao jedna dobra praksa. Ljudi koji nisu u prilici da lično prisustvuju, imaće priliku da putem naših društvenih mreža prate šta se dešava na Jahorini.

–Koja će biti ovogodišnja centralna tema i koja bi, možda, mogla biti najinteresantnija?

Račić: Centralni panel je vezan za samu temu foruma “Zapadni Balkan i dugoročni pravci razvoja”. Mi smo se i prošle godine bavili Zapadnim Balkanom i regionalnim integracijama. Svesni smo da danas cijeli region i samim tim i Bosna i Hercegovina ne može postići onaj željeni nivo ekonomskog razvoja, ukoliko se regionalno ne integriše. Mi moramo određene regionalne procese da konkretizujemo, prije svega u stvaranju jedinstvenog regionalnog tržišta, u pogledu prelazaka granice, protoka roba, ljudskih resursa i ljudskih potencijala. Znači po pitanju rada moramo stvoriti pretpostavke da se radnici mogu nesmetano zapošljavati i da rade na cijelom prostoru Zapadnog Balkana. S druge strane moramo omogućiti da se svi sertifikati, koje prate i protok roba i diploma, da se priznaju između svih zemalja na Balkanu, a samim tim bismo stvorili jednu značajnu pretpostavku za razvoj. Mi imamo praksu da smo međusobno podijeljeni i da smo ograničeni postojanjem granica. Ranije smo imali jednu granicu koja nekad bila vezana za bivšu Jugoslaviju, dok danas imamo šest granica. Jedan primjer, imamo situaciju da protok robe između Banjaluke i Beograda traje po dva do tri dana. Znamo da cijena transporta znatno učestvuje u strukturi cijene koštanja nekog proizvoda i ukoliko bismo uspeli da stvorimo jedan bezpapirni transport roba i ukoliko bismo uspjeli omogućili jednostavniji protok roba na granici, te priznali jedni drugima sertifikate, mi bismo mogli znatno da smanjimo transportne troškove, a samim tim i da smanjimo cijenu koštanja određenih roba koje se prodaju na našem tržištu.

 

 

 

-Forum okuplja poslovne lidere iz regiona i samim tim je značajan za kompletan region. Koji su to najveći benefiti koji su postignuti do sada po pitanju poslovne saradnje?

Račić: Kao što ste i sami rekli, mi okupljamo svake godine ljude iz nekih 20-ak zemalja. Svi vodeći regionalni lideri imaju priliku da se između sebe upoznaju, da razmene iskustva i s druge strane dosta zaključaka koje smo mi prethodnih godina koncipirali na “Jahorina ekonomskom forumu” danas su sastavni dio nekih zvaničnih dokumenata, koji su prisutni u zvaničnim institucijama Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Spomenuću da smo prošle godine inicirali ideju, koja je usmjerena na poboljšanje položaja mladih ljudi, a odnosi se na kupovinu prve nekretnine uz oslobađanje plaćanja PDV-a. Ta naša inicijativa je prihvaćena od strane zvaničnika Republike Srpske i prije dva, tri mjeseca ministar finansija Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić je odmah po dolasku na funkciju tu ideju konkretizovao i već se rade pripreme za određene izmjene zakona, a koje bi omogućile da se prva nekretnina u Bosni i Hercegovini, od strane mladih ljudi, kupuje bez plaćenog PDV-a. Znači oni sada na neki način imaju ambiciju da izdogovaraju sa svim nosiocima vlasti na nivou Bosne i Hercegovine da ta ideja zaživi i ja očekujem da će to već u toku ove godine da bude u skupštinskoj proceduri. Riječ je o jednoj konkretnoj ideji koja ima za cilj da pomogne mladim ljudima da u životnoj dobi kada treba da odlučuju da li da napuste ovu zemlju ili da se trajno vežu za ono mjesto u kojem su rođeni i za državu u kojoj žive.

Ova zamisao sigurno treba da prevagne na stranu da oni ostanu na ovom prostoru gdje su rođeni i da tu žive i na ovaj način će se sigurno uticati na opredeljenje mnogih mladih ljudi, kada su u nekoj životnoj dobi i na prekretnici da li otići sa ovih prostora ili ostati. Svjesni smo da su migracije i ekonomska situacija uticali da imamo takve trendove da su iz gotovo svih zemalja Zapadnog Balkana mnogi mladi ljudi u proteklom periodu otišli tražeći neka za sebe bolja mjesta gdje mogu da ostvare određene poslovne i životne ambicije ali vidimo da u posljednjih nekoliko mjeseci imamo i povratak mladih ljudi iako to medijski i na druge načine nije dovoljno prezentovan.

-Koje će još značajne teme biti zastupljene na Forumu?

Račić: Pošto smo imali ambiciju da se bavimo dugoročnim pravcima razvoja našeg regiona, predvidjeli smo jedan panel koji se bavi demografijom i migracijama. Ne možemo imati dugoročne ozbiljne programe razvoja, ako ne pratimo kakva nam je demografija i kakvi su trendovi. Sigurno ćemo u tom dijelu imati kompetentne sagovornike iz cijelog regiona i pokušaćemo da nekim statističkim podacima potkrijepimo određene trendove, znači govorićemo o tome gdje smo danas u pogledu broja stanovnika, o pitanju prirodnog priraštaja i šta možemo očekivati za pet do 10 ili 20 do 30 godina. Činjenica je da su neka zanimanja koja su danas interesantna za 20 ili 30 godina više neće biti u fokusu i da će se vremenom situacija mijenjati i sve ono što što će na neki način biti potreba privrede. Ako se osvrnemo na vještačku inteligenciju govorimo o nečemu što je danas neizbježno i što je sastavni dio naših života, izazov za sve. U tom kontekstu imaćemo jedan dio panela koji će biti interesantni i sagovornike poput direktora nacionalnog Instituta za vještačku inteligenciju iz Srbije, potom mlade preduzetnike koji se bave robotikom i kreiranjem određenih aplikacija i softverskih rješenja koja podržavaju vještačku inteligenciju. Takođe, očekujemo i potpredsjednika “Huawei grupacije” koji će govoriti na temu vještačka inteligencija. Tema je neizbježna i u godinama koje dolaze biće sve više prisutna u našem svakodnevnom životu. Stoga moramo da “izvučemo” određene pravce u kojima treba da se krećemo. Ukoliko ne budemo imali adekvatan pristup primjeni vještačke inteligencije, ona može imati negativne i neželjene efekte.

 

-Koliko smo interesantni inostranim investitorima?

Račić: Što se tiče naše zemlje i interesa stranih investitora ne možemo biti zadovoljni sa prisustvom stranih investitora. Nažalost, nismo zbog određenih političkih tenzija atraktivni stranim investitorima. No, međutim, ohrabruje činjenica da svi oni strani investitori koji su već prisutni u Bosni i Hercegovini proteklih 10 do 15 godina su znatno povećali svoju proizvodnju, te proširili obim svog poslovanja. Tako da je to na neki način pokazatelj i dokaz da ovdje postoji pozitivan ambijent. Što se tiče razvoja investicija s druge strane strani investitori su opredjeljeni da ulažu i u radnu snagu i u određene projekte na našim prostorima, što je jako dobro. Danas kada se razgovara o stranim investicijama prvo pitanje je da li ima dovoljan broj radne snage. Nažalost, mi ćemo morati našu zakonsku regulativu, koja se bavi pitanjem radne snage, dosta mijenjati i prilagođavati potrebama tržišta. Vidimo da je Hrvatska ukinula sve dozvole kojima se ranije onemogućavao uvoz radne snage jer, jednostavno, i oni su shvatili da više nemaju šta da štite. Takođe, kod nas broj ljudi koji se nalazi na našem Zavodu za zapošljavanje nije realan. Iako je taj broj danas dosta manje u odnosu na proteklih pet ili 10 godina, ti ljudi uglavnom nisu aktivni tražioci posla i zbog toga bi trebalo zakonsku regulativu prilagođavati stvarnim interesima i potrebama privrede, a potreba privrede je da se danas pokuša na brz, efikasan i jednostavan način doći do zadovoljavajuće radne snage na onim tržištima koji u ovom momentu imaju tu radnu snagu. Znači prvo pitanje stranih investitora je da li imamo dovoljno edukovane, obučene i kvalitetne radne snage. Ako to možemo obezbijediti, sigurno bi bilo mnogo više investicija.

-Da li u kontekstu prethodno rečenog možemo dodati da je “Jahorina ekonomski formu” promoter potencijala i resursa naše zemlje ali ujedno da ukazuje i na nedostatke koje treba korigovati za stvaranje boljeg poslovnog ambijenta?

Račić: Slažem se. Mi smo uvijek nastojali da promovišemo naše potencijale i resurse s kojima raspolažemo. Tako ćemo i ove godine prezentovati naše turističke potencijale, razgovaraćemo i o destinacionom menadžmentu, te menadžmentu u turizmu. Tu su i pitanje poljoprivrede, proizvodnje hrane, što je u svakom slučaju danas postalo trend u svijetu. Pokušavamo i da promovišemo neke naše uspješne menadžere i uspešne prakse kao nešto što bi trebalo da bude ogledalo svih nas, a s druge strane nastojimo da ukazujemo na problem i propuste i potrebe za izmjenama zakonkih regulativa kao i na donošenje novih regulativa koje bi trebalo da budu u funkciji razvoja i promocije onog čim raspolažemo.

-Nedavno je Republiku Srspku posjetila delegacija Mađarske. Politički odnosi bi trebalo da doprinesu i ekonomskoj saradnji, kako gledate na to?

Račić: Svaka saradnja sa naprednim i razvijenim zemljama je dobrodošla. Mađarska je jedna razvijena zemlja, koja je pokazala interes za saradnju sa Republikom Srpskom. Oni su su još 2008. godine, kada je bila velika svjetska ekonomska kriza zauzeli stav da će pokušati svoju spoljnotrgovinsku razmjenu da definišu tako da idu na neka druga tržišta, jer su bili previše vezani za Evropsku uniju. Skoro 60% njihove spoljnotrgovinske razmjene su imali sa zemljama Evropske unije i tada su shvatili da ograničavanje na jedno tržište može biti za njih ekonomski dosta loše i zbog toga pokušavaju da svoju saradnju prošire na druge regione, a samim tim u njihovoj zoni interesa je i tržište Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.

Dobro je što mi pored eknomske saradnje imamo i dobro političko razumijevanje između zvaničnih političkih elita iz Republike Srpske i Mađarske i sa tog aspekta stvorene su pretpostavke za razvoj i saradnju, a i određeni projekti u oblasti poljoprivrede su dobrodošli. Već je realizovano nekoliko dobrih projekata vezano za uvoz opreme iz Mađarske i to će se u nekom narednom ciklusu odvijati u još širem obimu, što u svakom slučaju pozitivno. Interes naših privrednika za kupovinu opreme iz Mađarske je dosta zadovoljavajući, pogotovo uvažavaju činjenicu da jedan dobar dio paketa te opreme se odnosi na grant sredstva, koja mađarska vlada putem fonda odobrava.

-Nedavno ste se vratili iz Grčke gdje je u Solunu održana sjednica Upravnog odbora Grčko – srpske privredne komore. Kakve dogovore ste postigli?

Račić: Mi pokušavamo da na neki način proširimo saradnju sa Grčkom. Postoji interes sa Grčke strane za saradnju. Spoljno – trgovinska razmena između Grčke i Republike Srpske je na dosta malom nivou, negdje oko 60 miliona eura i smatramo da postoje potencijali i interes da se ona poveća. U tom kontekstu smo razgovarali sa našim partnerima i kolegama iz Grčke. Jedna od dobrih informacija je da smo bili gosti i sajma turizma i privrede u Solunu gdje je za izlaganje i potrebe privrede Republike Srpske omogućeno da naši privrednici imaju besplatne štandove. To je u svakom slučaju dobro, a u ovom momentu razgovaramo da se jedan dio hotelskog smeštaja za naše privrednike finansijski obezbijedi od strane samog domaćina što bi u svakom slučaju bilo veoma interesantno i primamljivo za naše privrednike. Mi smo anketirali već neka privredna društva, koja su pokazala interes i nadam se da ćemo već na jesen biti u prilici da prvu delegaciju privrednika iz Republike Srpske vodimo u Solun na sajam, gde će imati priliku da razgovaraju sa zainteresovanim partnerima sa druge strane i na neki način da stvorimo pretpostavke da pored tržišta Zapada Evrope, gdje izvozimo negdje oko 70% domaćih proizvoda, na neki način proširimo se i na na tržište Grčke koje je veoma interesantno. To je tržište koje pored vlastitog potrošačkog resursa, ima veliki broj turista, tako da je to sigurno veoma veliki broj potrošača koji se mogu u svakom slučaju uzeti u razmatranje.

-U planu je posjeta Italiji, regiji Trento. U kom pogledu planirate ostvariti saradnju s njihovom Privrednom komorom?

Račić: Prije nekih 20-ak dana imali smo posetu jedne poslovne delegacije iz regije Trento i oni su pokazali interes za određene proizvode iz Republike Srpske. Prije svega radi se o voću, tačnije bobičastom voću, borovnici, malini, pa i aronija i dogovorili smo da krajem maja jedna delegacija proizvođača borovnice, maline i drugog voća posjeti regiju Trento. Zajedno uz delegaciju Privredne komore bili bi predstavnici Ministarstva poljoprivrede i na neki način tom prilikom dogovorili smo da se potpiše jedan Protokol o saradnji između naše Privredne komore i Privredne komore regije Trento koji bi trebalo da bude osnova za neke buduće projekte.

-Osim Vas kao predsjednika Organizacionog odbora “Jahorina ekonomskog foruma”, ko je tim ljudi koji je, takođe, uključen u organizaciju jednog ovakvog reprezentativnog događaja?

Račić: Imamo jaku podršku u našim partnerima, prije svega to je jedan dio ljudi iz agencije koja nas prati u dijelu promocije na društvenim mrežama, osmišlja kompletan medijski i marketinški sadržaj. S druge strane imamo agenciju koja nas prati po pitanju smeštaja gostiju, jer mi treba da smestimo više od šest stotina ljudi, potom učesnike samog Foruma, što podrazumijeva organizaciju njihovog prevoza, letova, transfer od aerodroma do hotela… Što se tiče samih ljudi koji kreiraju određene pakete programa tu znatno pomažu i naši partneri iz Ekonomskog instituta Beograd, Privredne komore Vojvodine i Privredne komore Republike Srpske, tako da je to jedan širok širok spektar ljudi koji u tom učestvuju.